Poljoprivredno zemljište u okviru Prostornog plana područja posebne namene sliva akumulacije Gruža

Ekomar

12. јун 2022.

Da li ste znali? Jedan od glavnih konflikata pri pokušaju usvajanja Prostorog plana područja posebne namene sliva akumulacije Gruža iz 2011. godine bio je oko načina korišćenja poljoprivrednog zemljišta

Na području planiranog Prostornog plana posebne namene sliva akumulacije Gruža čak 54% zemljišta nalazi se se pod poljoprivrednim zemljištem.


Najveći deo zauzimaju prostori sa kombinovanim kulturama 56%, zatim prostori sa prirodnom vegetacijom 30%, dok vrtovi i njive zauzimaju 10%. Najmanji procenat zauzet je prostorom pod livadama i pašnjacima, svega 4%.

Područje prostornog plana ima dobre mogućnosti za razvoj povrtarstva i ratarstva zbog pogodnog zemljišta. Za sada dominira uzgoj kupusa, krastavca i kromira. U poslednjim godinama jačaju preduzetničke inicijative lokalnog stanovištva pa je sve češće pokretanje manjih voćnjaka šljive i jabuke.

Područje je takodje pogodno za razvoj stočarstva. Po trenutnim podacima najzastupljenije je gajanje ovaca kojih po broju ima više od republičkog proseka.

Mogućnosti za razvoj poljoprivrede odgovaraju i demografskim podacima, po kojim najveću grupu naselja u okviru ovog Prostornog plana čine primerna seoska naselja u kojima je stanovištvo pretežno bavi poljoprivredom.

Jedan od ključnih ciljava predloga Prostornog plana posebne namene sliva akumulacije Gruža iz 2011. godine (odbačen 2013) bio je unapređenje privrede i poljoprivrede prostora obuhvaćenog Prostornim planom u skladu sa sistemom zaštite vodoizvorišta i ograničenjima koja iz toga proizilaze. Osim toga ostvarivanje ovog cilja prepoznato je i kao jedan od ključnih mogućih konfilikata interesa na prostoru Prostornog plana.

Kao rešenje konflikta u tadašnjem predlogu Prostornog plana navodi se uređenje poljoprivrednih površina u I i II zoni sanitarne zaštite na načine na koje ove aktivnosti ne ugrožavaju vodoizvorište. Predvidjena je zabrana upotrebe pesticida, herbicida i veštačkih đubriva koji mogu da ugroze vodoizvorište.


U predlogu Prostornog plana područja posebne namene sliva akumulacije Gruža iz 2011. godine (odbačen 2013. godine) predviđene su sledeće mere:


  • U zoni I oko akumulacije zemljište se može ograničeno koristi u poljoprivredi, u skladu sa predviđenim antierozivnim merama (za senokos, osnivanje višegodišnjih zasada određenih vrsta voća i lekovitog bilja). Zabranjuje se primena mineralnih đubriva, pesticida, osoke i stajnjaka. Dozvoljeno je površinsko đubrenje kompostom.


  • U zoni II akumulacije zemljište će se koristiti prema uslovima mikrorejonizacije u skladu sa programom uređenja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta.


  • U zoni III akumulacije primenjuju se principi racionalnog korišćenja poljoprivrednog zemljišta. Pošumiće se poljoprivredne površine koje su sklone eroziji i koje pokrivaju niskoproduktivni pašnjaci (najčešće rankeri i smeđa kisela zemljišta na nagibima većim od 30%). Poljoprivredne površine na nagibima između 20% i 30%, će se meliorisati zeolitom i/ili dolomitom, u zavisnosti od kiselosti reakcije zemljišta (uz prethodno pedološko kartiranje zemljišta). Nakon melioracija, ova zemljišta je potrebno zatraviti smešom trava(čije je seme prethodno inokulirano mikroorganizmima azoto-, fosfo- i drugih fiksatora) ili ih terasiranjem pretvoriti u površine za zasad voća. Poljoprivredne površine van rečnih zaravni, sa nagibom do 20%, mogu se nesmetano obrađivati kao oranice, isključivo po izohipsama. Na ovim površinama, takođe, treba koristiti zeolit, a po potrebi i dolomit, kao i seme pilirano mikroorganizmima. Zaštitu bilja vršiti ekološkim mikrobiološkim preparatima i fizičkim pomagalima. Zemljište rečnih terasa može se koristiti za poljoprivrednu proizvodnju bez ograničenja u obradi tla i zaštiti useva, s tim što ih treba đubriti zeolitom. Sejanje useva vršiti mikrobiološki piliranim semenom, a štititi mikrobiološkim i fizičkim preparatima.